1. Legende o kavi
Postoje brojne legende o otkrivanju simulirajućih učinaka kave. Jedna od najstarijih je o mladom pastiru iz Etiopije otprilike 850 godina prije Krista. On je primijetio da nakon konzumacije određenih vrsta bobica njegove koze postaju posebno živahne.
Fratri su nakon toga isprobali plodove ali su se razočarali u gorkom okusu i bacili ih u vatru. Uskoro im je nosnice počela draškati prekrasna aroma. Fratri su bili znatiželjni, pa su od prženih plodova spravili napitak kojeg su smatrali darom od Boga jer im je pomagao da ostanu budni pola noći.
2. Otkrivanje kave
Kultura ispijanja kave datira od 11. stoljeća. Tada je prva kava uvezena u Arabiju iz svog izvornog doma u Etiopiji. Perzijanci su bili očarani energizirajućim učinkom tog novog „islamskog vina” jer je konzumacija pravog vina strog zabranjena Muslimanima. Riječ „kava” potječe od stare arapske riječi „qahwah”.
U drugoj polovini 15. stoljeća kava se proširila Arapskim Kraljevstvom preko Meke i Medine da bi 1510. stigla u Kairo.
U prvoj polovini 16. stoljeća Osmansko je Carstvo u punom mahu. Kava je odigrala poprilično važnu ulogu u Arabiji, Anatoliji, Siriji, Egiptu i Jugoistočnoj Europi. Prve tri kuće kave otvorene su u Damasku i Aleppu 1530. i 1532.
3. Kava osvaja Europu
1615. venecijanski su trgovci donijeli prve vreće kave u Zapadnu Europu. Izvrsna aroma i energizirajući učinak brzo su je učinili omiljenim napitkom, a kuće kave počele su se pojavljivati diljem Europe. Budući da su neprekidno mislili o poslu, buržuji su uskoro pjevali hvalospjeve o otrežnjavajućim učincima kave koja je pijanice pretvarala u pouzdane radnike. Nizozemski i engleski moreplovci izvozili su biljku u svoje kolonije diljem svijeta.
Kada su Turci bili primorani prekinuti opsadu Beča 1683., iza sebe su ostavili 500 vreća kave. Poduzetan poljski biznismen upotrijebio ih je za otvaranje prve kuće kave u gradu.
Širenje napitka popraćeno je iznimnim porastom uzgoja stabala kave. Već su krajem 17. stoljeća zabilježeni uspješni pokušaji uzgoja stabla kave u staklenicima. Jedna od tih biljaka poslana je Louisu XIV u Pariz kao dar 1714. Smatra se da se da je ta jedna biljka predak na milijunima stabala kave.
4. Kava u 20. stoljeću
Početkom 20. stoljeća Brazil se smatrao najvećim proizvođačem kave na svijetu. Danas je gotovo čitava proizvodnja kave smještena u Centralnoj Americi, Brazilu i tropskim dijelovima Južne Amerike. Na svijetu se danas godišnje proizvede gotovo 150 milijuna vreća kave, od čega Brazil kao vodeći proizvođač proizvodi više od 1/3.
Prženje kave kod kuće u potpunosti je zamijenjeno gotovim industrijskim proizvodom. 1901. japanski je Dr Sartori Kato predstavio prvu kavu u prahu koja se rastvara u vodi. 1938. tvrtka Nestlé pokrenula je komercijalnu prodaju kave u prahu (instant kave).
Razmjer konzumiranja kave očituje se kroz trendove potrošnje sirove kave u proteklih 250 godina.
1750.: 600.000 vreća, 1850.: 4 milijuna vreća, 1950.: 36 milijuna vreća, 1995.: 94 milijuna vreća, 2000.: 103 milijuna vreća.
Radi velike potražnje, ovaj je topli napitak drugi najvažniji artikl na tržištu robe nakon naftnih proizvoda. Ovaj je trend popraćen fazama prekomjerne proizvodnje, spaljivanjem prekomjernih zaliha, urušavanjem cijena, svjetskim ekonomskim krizama, smanjenjem potrošnje tijekom dva svjetska rada i stvaranjem sporazuma diljem svijeta u svrhu stabilizacije cijena kave. U Njemačkoj je nakon Drugog svjetskog rata kava postala simbol ekonomskog oporavka i ekonomsko čudo. Ispijanje kave postalo je sinonimom povratka vremena u kojem stvari ponovno postaju dostupne.